Kondicijska priprema sportaša

Racionalizacija potrošnje energije prilikom izvedbe natjecateljske aktivnosti

Trener planira i programira sportsku pripremu, provodi trenažne procese te po potrebi provodi prilagodbu treninga ovisno o periodu i stanju treniranosti sportaša te reakcijama sportaša na planirane sadržaje, metode i opterećenja. Sa druge strane imamo sportaša koji svojim pristupom treningu cijelu priču diže na višu razinu. Dakle imamo trenera sa jedne i sportaša sa druge strane koji imaju zajednički cilj, postizanje željenog rezultata. Zajedničkim radom i trudom kroz određeni vremenski period dosegnuli smo visoku razinu treniranosti, pokazali da smo konkurentni, iskočili smo iz gomile prosječnih sportaša te smo ostvarili zapaženi natjecateljski rezultat. Ukratko, postali smo članovi obitelji elitnih sportaša…i što sada? Na velikim natjecanjima nema loše pripremljenog sportaša, razlike su male, odlučuju nijanse, svaki sportaš morao je zadovoljiti stroge selekcijske kriterije za nastup na velikom natjecanju. Pa zašto onda pobjednik može biti samo jedan? Koji je razlog ili više razloga zbog kojih jedan sportaš „iskoči“ u odnosu na druge visoko rangirane sportaše? U sportu često odlučuju nijanse, a upravo te nijanse čine razliku između pobjednika i gubitnika! Postoji mnogo faktora koji utječu na uspješnost u nekome sportu, od zdravstvenog statusa, preko motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, morfoloških karakteristika, kognitivnih sposobnosti i konativnih osobina, pa sve do specifičnih i situacijskih sposobnosti sportaša. Ja bih u ovome članku u kojem pričamo o racionalizaciji potrošnje energije, kao jedan vrlo česti determinirajući faktor kod izvedbe natjecateljske aktivnosti, svoje misli usmjerio prema motoričkim sposobnostima, konkretno prema izdržljivosti. Izdržljivost je najjednostavnije objasniti kao sposobnost sportaša da održi svoju radnu sposobnost kroz duži vremenski period. Više je oblika izdržljivosti, pa tako imamo opću izdržljivost, specifičnu izdržljivost, brzinsku izdržljivost, jakosnu i brzinsko-jakosnu izdržljivost. Ja se ne bih ovdje previše zadržavao na definicijama i objašnjavanju svakog oblika izdržljivosti, u današnje vrijeme više nije problem doći do informacija koje nas zanimaju i dijeli nas „jedan klik mišem“ od njih. Mene ovdje zanimaju neke druge stvari kada pričamo o izdržljivosti, zanimaju me faktori izdržljivosti i koji je razlog da jedan od dva jednako kondicijski pripremljena sportaša pobijedi dok drugi izgubi. Koja bi to nijansa mogla biti prilikom odluke između poraza ili pobjede? Prije nego se dalje pozabavim ovim mislima ne bi bilo loše da ponovimo neke osnove kada je u pitanju energetski kapacitet.

Kratke osnove energetskih kapaciteta

Razlikujemo dva tipa energetskih kapaciteta, aerobni od kojeg se energija za rad namiče uz prisutsvo kisika i anaerobni kod kojeg se energija osigurava u uvjetima bez prisutsva kisika.Energija potrebna za rad osigurava se resintezom ATP-a, već smo naveli da se to ostvaruje u vidu dva tipa kemijskih reakcija, aerobnoj i anaerobnoj. ATP (adenozin-trifosfat) je molekula koja stanicama direktno daje energiju potrebnu za rad. ATP je osnovni i jedini izvor energije koje stanice mogu koristiti neposredno. Tvari koje oslobađaju energiju, npr. glukoza, može se razgraditi uz prisutsvo kisika aerobno (oksidativno) i anaerobno (anoksidativno). Upravo na tome se i temelji podjela energetskog metabolizma. Da bi ATP stanici mogao dati energiju, ATP se uz djelovanje enzima dijeli na adenozin-dvafostat i anorganski fosfat (ATP → ADP + PO4 + E).Količina ATP-a je ograničena i pri intezivnoj aktivnosti vrlo brzo se potroši (do 2 sek.). Međutim ATP se brzo obnavlja energijom koja se anaerobno oslobađa pri razgradnji drugog fosfagenog spoja u sarkoplazmi, a radi se o kreatin-fosfatu (CP). Pošto su oba izvora fosfagena, oni pri maksimalnoj aktivnosti mogu osigurati energiju 10 – 20 sekundi, dok daljnja intenzivna aktivnost koristi energiju koja se osigura anaerobnom razgradnjom glukoze putem kemijskog procesa kojeg nazivamo glikoliza. Ona omogućava resintezu ATP i CP, ali pritom nastaje i metabolit mliječna kiselina koja narušava acidobaznu ravnotežu međustanične tekućine i krvi, kao i cijelokupnu homeostazu organizma te prisiljava organizam da smanji intezitet aktivnosti ili da aktivnost u potpunosti prekine.Aktivnost na anaerobnom glikolitičkom energetskom kapacitetu traje u prosjeku 60 – 90 sekundi. Anaerobni energetski kapacitet preuzima ulogu namicanja energije u uvjetima visoko intenzivne aktivnosti pri kojoj aerobni energetski kapacitet zbog svoje tromosti nije sposoban dovoljno brzo osigurati energiju potrebnu za rad.Pri aktivnostima nižeg inteziteta gdje se ne prelazi sposobnosti sustava za transport kisika, energija se u mišićnim stanicama oslobađa u mitohondrijima iz šećera, masti i bjelančevina uz prisutsvo kisika. Aerobnim procesima, procesima Krebsovog ciklusa i oksidativnom fosforilizacijom, stvara se CO2 i voda, a oslobođena energija služi za sintezu ATP i CP, te za oksidaciju mliječne kiseline.U aktivnostima opće izdržljivosti postoje dva faktora koja ograničavaju ukupni kapacitet, a to su anaerobni prag i glikogenski depo u mišićima.

Anaerobni prag → odnosi se na intezitet aktivnosti gdje se uz aerobne procese aktivira i mehanizam anaerobne glikolize pri ćemu koncentracija laktata (LA) ne prelazi 4 mmol/l krvi. Kada sa prođe ANP dolazi do značajnije akumulacije laktata i tada već pričamo o anaerobnom energetskom kapacitetu.

Glikogenski depo → prilikom aktivnosti aerobnog tipa trajanja 60 – 90 minuta glikogenske rezerve sportaša su u pravilu dovoljne. Međutim, daljnji nastavak aktivnosti ostvariv je samo ako se nadoknadi količina glikogena (glukozni polimer) u organizmu uzimanjem energetskih napitaka ili gelova za vrijeme aktivnosti. Već sam spomenuo kako na velikom natjecanju, npr. na olimpijskim igrama nema neutreniranog sportaša. Svim sportašima razina treniranosti na zavidnoj je razini, a opet samo će jedan izaći kao pobjednik. Osim kondicijske pripremljenosti sportaša, treba skrenuti pažnju i na adekvatnu tehničko-taktičku pripremljenost sportaša, jer se na taj način može osigurati određena ekonomičnost izvedbe kretnih struktura izabranog sporta i na taj način racionalnije trošiti svoju energiju. Na tragu ove zadnje rečenice, otvorit ćemo priču o faktorima izdržljivosti.

Faktori izdržljivosti

Prema Željaskovu, 2003., imamo dva faktora izdržljivosti.

  1. Bioenergetski faktori → odnosi se na aerobne i anaerobne energetske kapacitete
  2. Sportsko – tehnički faktori

Energetske kapacitete i mehanizme namicanja energije za rad sam objasnio, tako da bih se ovdje zadržao na sportsko – tehničkim faktorima. Svaki sport ima svoje zahtjeve i specifičnosti, svoju strukturu kretanja i strukturu situacije. Kada je u pitanju izdržljivost, upravo u sportsko – tehničkim faktorima možemo tražiti onu nijansu koja će nam omogućiti da napravimo iskorak u odnosu na konkurenciju. Kada sportaš dostigne visoku razinu kondicijske pripremljenosti i daljnji razvoj na račun kondicijskih karakteristika više nije moguć jer je sportaš dostigao kapacitete i mogućnosti vlastitog organizma, slijedi daljnje detaljiziranje i „brušenje“ tehnike i taktike određenog sporta. Upravo ovdje, krije se faktor očuvanja energije kao i stvaranje dobrih temelja za doseg male, ali presudne „nijanse“ koja će odlučiti pobjednika u kategoriji najboljih (elitnih) sportaša.

Sportsko – tehnički faktor → jedna od temeljnih pričuva za povišenje razine specifične izdržljivosti jest sportaševo ekonomično korištenje energetskog potencijala, odnosno povećanje koeficijenta učinkovitosti mišićnog rada u specifičnim uvjetima motoričke aktivnosti (Željaskov, 2003.).  Prema tome, treba istaknuti važnost optimalne izvedbe strukture gibanja sa biomehaničkog stajališta u skladu sa pravilima izabranoga sporta, ne samo kada pričamo o očuvanju energije, nego i o prevenciji od ozljeda. Traženje tog optimuma i njegova ekvivalenta u živim sustavima u uvjetima ograničenog protoka energije izraženo je u tzv. „načelu maksimiziranja“, tj. takvom režimu rada koji će omogućiti maksimalni učinak uz minimalnu potrošnju energije (Željaskov, 2003.).

Zaključak

Sigurno da je u ostvarenje sportskog rezultata utkan veliki broj faktora koji utječu na učinkovitost i uspješnost u sportu. Kada sportaš dostigne visoku razinu treniranosti, sigurno da kvalitetnom i ispravnom biomehaničkom izvedbom strukture gibanja i strukture situacije izabranog sporta, možemo ostvariti pozitivan utjecaj na prevenciju od ozljeda te ostvariti maksimalnu učinkovitost prilikom izvedbe aktivnosti uz minimalnu potrošnju energije. Tu se krije ta nijansa, taj mali korak koji čini razliku između pobjednika i gubitnika.

Ivan Klanac, mag.kin.

Kategorije

Nastavkom korištenja naše mrežne stranice slažete se s našom politikom kolačića! Više informacija

Kolačićima se koristimo kako bismo ti omogućili najbolji mogući doživljaj na našim mrežnim stranicama. Ostankom na našoj stranicu i služenjem našom mrežnom stranicom, uključujući i ostajanje na naslovnoj stranici, pristaješ na to da postavimo kolačiće na tvoje računalo. Ako ih želiš isključiti, molimo pogledaj našu politiku o kolačićima. Imaj na umu da dijelovi stranice možda neće funkcionirati ako isključiš kolačiće.

Obavijest o kolačićima

U skladu sa europskom Direktivom o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, poznatiju kao Zakon EU o web “kolačićima” (engleski – EU Cookie Law) dužni smo upoznati Vas sa načinom korištenja kolačića. Naša se web stranica koristi isključivo kolačićima (eng. cookies) trećih strana u svrhu povećanja funkcionalnosti stranica i Vašeg lakšeg korištenja istih. Ukoliko ćemo i sami početi koristiti tu opciju način uporabe, svrhu i opcije za Vaše prihvaćanje istih naći ćete na ovoj stranici nakon upozorenja na promjenu police korištenja kolačića. U tekstu u nastavku možete saznati više o kolačićima i kako ih možete kontrolirati.

Korištenjem ove web stranice pristajete na upotrebu kolačića u skladu s ovom Obavijesti o kolačićima. Ako ne pristajete na upotrebu ovih kolačića, molimo onemogućite ih prateći upute u ovoj Obavijesti o kolačićima, kako se kolačići s ove web stranice ne bi mogli poslati na vaš uređaj.

Što je kolačić?

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se šalju na vaš uređaj kada posjetite neku web stranicu. Kolačići se zatim šalju natrag izvornoj web stranici svaki idući put kada posjetite stranicu ili nekoj drugoj web stranici koja prepoznaje taj kolačić. Kolačići služe kao memorija web stranice, koja toj web stranici dopušta da se sjeti vašeg uređaja kada ponovo posjetite stranicu. Kolačići isto tako mogu zapamtiti vaše postavke, poboljšati korisnički doživljaj, kao i uređivati reklame koje vidite kako bi se prikazivale samo one najbitnije za vas.

Više informacija o kolačićima, uključujući pojašnjenja kako vidjeti koji su kolačići postavljeni na vaš uređaj i kako upravljati njima i obrisati ih, možete pronaći na web stranici www.aboutcookies.org

Kako kontrolirati i obrisati kolačiće

Većina internetskih preglednika prihvaća kolačiće, ali obično možete promijeniti postavke preglednika da odbija nove kolačiće, onemogući postojeće, ili da vas jednostavno obavijesti kad su novi kolačići poslani na vaš uređaj.

Kako biste postavili vaš preglednik da odbija kolačiće, pogledajte upute o pomoći davatelja preglednika (koje se inače nalaze pod izbornicima “Pomoć”, “Alati” ili “Uredi”). Detaljnije upute možete naći na stranici www.aboutcookies.org

Napominjemo da se određene funkcionalnosti web stranice mogu izgubiti ako odbijete ili onemogućite kolačiće. Osim toga, onemogućavanje kolačića ili kategorije kolačića ne briše kolačić iz vašeg preglednika. To morate učiniti sami u izborniku preglednika.

Promjene naše upotrebe kolačića

Bilo kakve promjene naše upotrebe kolačića za ovu web stranicu objavit će se ovdje i po potrebi će na nju upućivati i naše web stranice na kojima će biti istaknute promjene.

COOKIE POLICY

This site uses cookies – small text files that are placed on your machine to help the site provide a better user experience. In general, cookies are used to retain user preferences, store information for things like shopping carts, and provide anonymised tracking data to third party applications like Google Analytics. As a rule, cookies will make your browsing experience better. However, you may prefer to disable cookies on this site and on others. The most effective way to do this is to disable cookies in your browser. We suggest consulting the Help section of your browser or taking a look at the About Cookies website which offers guidance for all modern browsers

Zatvori